Prvi cilj istraživanja bio je dovršenje čišćenja zidova i ostataka svodova cisterne radi pripreme za geodetsko snimanje 3D laserskim skenerom. Čišćenje je bilo i u funkciji pripreme za prvu fazu konzervacije. Očišćen je humusni sloj na svodovima i oko njih, tako da je većina površine pripremljena, bez spuštanja u sljedeći arheološki sloj na tom dijelu.  U kv. A14 pored zida SJ09 pojavili su se tragovi malterne podnice (SJ24), tako da smo dobili visinu hodne površine prostorije zapadno od cisterne. 

Istovremeno je nastavljeno čišćenje sjevernog zida cisterne, koji smo pratili cijelom dužinom iskopa i istražili gotovo do sjeveroistočnog ugla, gdje je zid presječen 1963. godine prilikom izgradnje suvremene vodospreme. Nađeno je nekoliko ulomaka tegula sa žigovima, mnogo ulomaka tegula bez oznaka, i dosta ulomaka amfora. Od vanjskog zjevernog zida cisterne  odvaja se uži zid, a u uglu između njih sačuvana je malterna podnica na otprilike istoj visini kao ona iza zapadnog zida cisterne. Podnica je deformirana, ali kompaktna, iako istraženu površinu nismo širili. 

Širina vanjskog zida na sjeveru i zapadu cisterne je 1 m, širina unutarnjeg zida na jugu (sjeverni je slabije sačuvan) je 35 cm, a međuprostor između njih je 30 cm. Unutarnji sjeverni zid cisterne je u iskopanom dijelu posve rastočen, nagnuo se prema središtu cisterne, te će se nakon snimanja i dokumentiranja demontirati. 

Uza zid SJ09 na spoju s podnicom SJ26 sačuvana je i zidna žbuka s oslikom, visine oko 5-20 cm, na dužini od oko 50 cm. Motiv oslika je preplet okomito orijentiranih rombova izvedenih svijelom bojom na crnoj podlozi, s cvjetovima u središtu svakoga romba. Isti motiv sačuvan je na većem komadu zidne žbuke uza zid SJ027, veličine oko 50x60 cm, s istovjetnim uzorkom koji predstavlja prikaz stilizirane vrtne ograde (motiv poznat iz kampanskog slikarstva kraja I. st. pr. Kr. / poč. I. st. po Kr.). Ostaci žbuke s oslikom su primarno zaštićeni preventivnim opšavom i pokriveni geotekstilom i pijeskom, te drvenom konstrukcijom koja podupire zaštitne slojeve, do odluke o načinu konzervacije i/ili skidanja oslikanih površina. Od posebnih nalaza valja istaknuti ulomak žbuke s oslikom: donji ekstremiteti muškog lika odjevenog u kratki haljetak, na arhitektonskoj konzoli koja je perspektivno postavljena; žuta podloga žbuke, kvalitetan slikarski rad. Među ostalim nalazima ističe se nekoliko žigova na tegulama, među kojima još jedan D. Poblicius. D. f.  (ukupno četiri primjerka). 

Usporedo sa sjevernim zidom cisterne sačuvane su dvije monolitne stube SJ37, pored kojih je na zidu veći komad zidne žbuke s oslikom, koje se s razine sačuvane malterne podnice dižu prema istoku, ali zbog nemogućnosti širenja sonde prema istoku i sjeveru nije moguće još definirati konkretnu funkciju.

 

Istovremeno se pristupilo nastavku iskopavanja arheoloških slojeva u cisterni, kako bi se prije snimanja oslobodila što veći dio volumena. Taj je rad nastavljen i nakon snimanja laserskim 3D skenerom 22. 9. 2016. (tvrtka Vektra d.o.o. Varaždin), iskapanjem materijala, među kojim je bilo puno građevinske keramike, koja je izdvojena i evidentirana po količini u pojedinim slojevima i po danima. Do kraja rada iskopan je gornji sloj središnjeg dijela cisterne, ali se nije nastavilo zbog rastočenog unutarnjeg zida cisterne koji je posve deformiran, te bi se daljnjim kopanjem urušio. Potrebno ga je očistiti i dokumentirati u sadašnjem stanju prije nastavka istraživanja. 

Iz cisterne su 10. listopada dizalicom izvučeni veliki komadi svoda koji su odloženi uz poljski put kod suvremene vodospreme. Nakon toga je detaljno očišćen cijeli prostor zapadne trećine cisterne, do matične stijene, odnosno pukotine ispod zapadnog zida. Iskopom je u središnjoj trećini pronađen početak sačuvanog (?) dijela malternog poda cisterne od opus signinum, koji se nastavlja u za sada neistraženom dijelu prema istoku. 

 

Nakon završetka čišćenja zidova oko cisterne, nastavljen je rad u Sondi II, koja se prostire kroz dva kvadranta, s poprečnim zidom SJ08 i okomitim zidom SJ04. Nastavljeno je postupno skidanje slojeva SJ07, SJ10, SJ13. U zapadnom dijelu sonde, između zapadnog lica zida SJ04 i sjevernog lica zida SJ08 pronađena je znatna količina oboda, dna, ručki i drugih ulomaka stolnog i kuhinjskog posuđa. U svim je slojevima zabilježeno obilje građevinske keramike, koja je izdvojena i evidentirana u masi i težini. 

U SJ13c je bilo dosta posebnih nalaza, malih ulomaka stakla, keramike, nekoliko željeznih čavala, je jedan rimski srebrni republikanski denar, s početka I. st. pr. Kr. (C. Alius Baba). U neposrednoj blizini i istom sloju bili su brojni ulomci posude cilindričnog oblika, malog promjera, od crvene keramike. Kako je u jednom ulomku bilo tamnije zemlje, što je mogući ostatak organske materije, uzeto je kao uzorak za analizu. Osim denara, pronađen je jedan srebrni kvinarij (Augustus, 29-26. g. pr. Kr.) i dva Augustova brončana asa s imenom monetalnog magistrata Lurija Agripe (7. g. pr. Kr.)

Sonda II je proširena na sjeverozapadnom dijelu, u ograničenom opsegu do zida SJ04 koji je koso položen u odnosu na smjer sonde, jer se u uglu sonde prema zidu pojavila konstrukcija od ulomaka tegula, nekoliko opeka hipokausta, i kamenja (SJ20) koja vjerojatno predstavlja ognjište. Podrobno je dokumentirana i fotografirana, razložena radi nastavka istraživanja slojeva ispod nje. Žigova na tegulama nije bilo.

U južnom dijelu sonde, ispod zida SJ08, nastavljeno je istraživanje po slojevima SJ12, SJ22, SJ23, koji su svi tamnijih nijansi smeđe boje, a dali su dosta ulomaka keramike i neke metalne nalaze (čavli). Sonda je konzervirana u očekivanju nastavka rada. 

 

Sustavni pregled terena (rekognosciranje) obavljen je u više navrata tijekom istraživanja i početkom 2017. godine, jer se zbog vremenskih uvjeta i vegetacijskih uvjeta trebalo prilagođavati činjenicama na terenu. Pregledana površina evidentirana je u GPS-u, kao i mjesta nalaza litičkog materijala i prapovijesne keramike.

- Pregledana livada/oranica sjeverno od Monte Ricca, toponim Le Ville. Teren je svježe izoran, duboke brazde. Pronađeno vrlo malo nekarakterističnih ulomaka keramike. 

- Pregledana je oranica zapadno od MR, gotovo bez nalaza, nešto nekarakterističnih ulomaka keramike. 

- Pregledana je oranica između Velike stancije i lokve Fajban: na njezinom istočnome dijelu pronađeno je nešto ulomaka prapovijesne keramike, ali i šest sileksa, kamenih alatki i ulomaka. 

- Pregledano je uzvišenje koje je na top. karti označeno kao Kamenjak, kod Marasi, vidljivi su ostaci barem tri ili četiri devastirana tumula, barem dva su očito prekapana.

- U blizini sela Kontešići kraj Marasi, na livadi s koje se vidi selo i u daljini Gradina, zabilježena su četiri moguća tumula, omanjih dimenzija.