Rimskodobne preobrazbe prapovijesnih gradina u Istri

UVOD

Prapovijesne gradine odlikuju se položajem na uzvisinama s odličnim strateškim i obrambenim osobinama. U Istri se nalazi impresivan broj ovog tipa naselja koja predstavljaju zanimljiv znanstveni i važan kulturni fenomen. Većina gradina uspostavljena je tijekom brončanog doba, a zbog povećanja populacije i društvene stratifikacije jednostavnih naselja pretvorena su u pred i protourbana središta. Dok etnički identitet brončanodobnog stanovništva nije poznat, etnički jedinstvena populacija Histra naselila je gradine tijekom željeznog doba.

Nakon rimskog osvajanja Istre, napuštena je većina gradina; neke su ostale u upotrebi, ali pod različitim okolnostima i uvjetima koji su doveli do bitnih promjena. Unatoč velikom broju tih nalazišta (240 potvrđenih, 200 vjerojatnih) tek ih je nekoliko sustavno istraženo. Prethodna su istraživanja bila ograničena na tumačenja u okviru nalazišta (intra site interpretation) i ciljane terenske preglede. Glavni ciljevi projekta jesu prepoznati antropogene promjene krajolika u vrijeme preobrazbe funkcije lokaliteta te dobiti nove spoznaje o prostornoj organizaciji naselja i čovjekovom odnosu prema okolini.

Koristeći interdisciplinarni pristup – proučavanje krajolika, geoarheologiju, topografiju, GIS i arheologiju – oblikovat će se nova holistička interpretacija dinamike krajolika u prošlosti. Istraživanje će ispuniti prazninu u našem razumijevanju interakcije čovjeka i krajolika, te ljudske preobrazbe okoliša, s naglaskom na kraj prapovijesti i rimsko doba. Studija slučaja o čovjekovom utjecaju na krajolik provodit će se u porečkoj mikroregiji te će se razmotriti u širem regionalnom kontekstu.