TERENSKO ISTRAŽIVANJE 2015.
ISTRAŽIVANJE NALAZIŠTA MONTE RICCO
SONDA I
Prva polovica sonde otvorena 2014. u istočnoj polovici kv. A06 proširena je za još polovicu u kv. B06, tako da se dobije površina od 5 x 5 m, gdje se očekuje vanjski juoistočni ugao cisterne (unutarnji) je pronađen 2014 u kv. A06. Pronađen je nastavak dvostrukog zida cisterne iz kv. A06, uza nj sloj sitnog šljuka i kamenja, dok je u južnom dijelu sonde krupno lomljeno kamenje. Uz vanjski zid cisterne je pojas sterilne čiste crvenice, vjerojatno u funkciji vanjske izolacije zide cisterne. Cijela površina sonde u kv. B06 pokrivena je slojevima lomljenog kmamenja, rahlo nabacanog, sa tamnom zemljom smeđe boje. Među kamenjem je pronađeno nešto rimskodobnih nalaza (ulomci ruba amfora, ulomci keramike tipa Campana B) ali i brončanodobne keramike. Slojevi su bili jako poremećeni korjenjem stabala. S vanjske strane cisterne skinuti su svi slojevi lomljenog kamena u kv. B06, te se došlo do matične stijene, na kojoj su vidljivi tragovi morta. Među materijalom je bilo prapovijesne keramike, nešto ranorimskodobne, te vrlo malo životinjskih kostiju, školjaka i puževa. U sredini južne polovice u kv. B06 izoliran je sloj s većim komadima maltera bijele boje (sitni šljunak i pijesak kao agregat). I zapadna polovica sonde, kv. A06, očišćena je po slojevima do matične stijene, pronađene su veće količine ulomaka prapovijesne keramike, vrlo malo ranoantičke keramike, u tamnoj zemlji s krupnim i stinim kamenjem. Iznad matične stijene je kamenje bilo uglavnom krupno i grubo lomljeno, bez tragova obrade, kao da se radi o materijalu koji je izbačen iz iskopa za gradnju cisterne.
SONDA II
Otvorena je nova sonda koja obuhvaća zapadnu polovicu kv. B31, površine 2,5 x 5 m. Ispod humusnog sloja (SJ 1) je sloj sitnog agregata s ulomcima opeka i keramike (SJ 2), u sjevernom dijelu s nešto kamenja (SJ 3). Nedugo nakon toga su se pojavili obrisi zida sa mortom (SJ 4) širine 60 cm, u smjeru JI-SZ, a sloj kamenja se proširio u cijeloj dužini sonde. U uglu sonde pronađen je dosta kamenih kvadera (vapnenac) vel. oko 6 x 6 x 3 cm, vjerojatno od podne obloge, razasuti u sloju. Kako se zid (SJ 4) pravcem nastavlja u smjer juga-jugoistoka, označena je zapadna polovica susjednog kv. B36, te se pristupilo čišćenju površine i zatim arheoloških slojeva. Stratigrafski su odnosi bili slični po kvaliteti i konzistenciji, pronađeni su četvrtasti kameni kvaderi, nešto školjaka i veći ulomci antičke građevinske keramike. Odmah potom pojavili su se i obrisi zida koji od opisanoga ide ortogonalno prema zapadu, tako da se mogu definirati dva prostora zapadno od prvog zida, a jedan prostor istočno od njega.
SONDA III
Uklonjeno je veće obrađeno kamenje od urušenog svoda cisterne u sondi koja je definirana kao istočna polovica kv. A08 (južnu granicu određuje južni zid cisterne. Među većim i manjim klesanim kamenjem s humusom skupljena je veća količina građevinske keramike i ulomaka amfora (drške, dna i poklopaca), ali ima i nešto terre sigillate, ulomak diska uljanice. U južnom dijelu sonde formiran je sloj tamnosive zemlje s nešto prapovijesne keramike, što predstavlja prodor erozijom kroz rupu u južnom zidu cisterne. Površina sonde je očišćena do zaravnjene matične stijene, ali nisu sačuvani kontruktivni elementi poda cisterne. U zaravnjenoj matičnoj stijeni očišćen je uklesani “kanal”, dubina širine 57 cm, dubine oko 15 cm, koji se proteže u pravcu pružanja središnjeg broda cisterne. Dužina mu je 206, ali nastavlja se istočno od sondiranog dijela. Čišćenjem područja oko temeljnog dijela jedinog sačuvanog pilastra cisterne fiksiran je spoj konstrukcije cisterne i matične stijene: mort od hidraulčišne žbuke je sačuvan na pilastru sa zadebljanjem na njegovom dnu, ali ne i na matičnoj stijeni. Podna obloga od hidrauličnog morta, ni bilo kakva konstrukcija podnice, nije pronađena, odnosno nije sačuvana. Sonda je proširena do jugozapadnog unutarnjeg ugla cisterne, gdje matična stijena završava, a u iskopu od nje do temelja zida izvađena je velika količina sitnog i srednje krupnog kamenja s pijeskom, šljunkom i sivom zemljom.
TERENSKI PREGLED
Tijekom rada na lokalitetu Monte Ricco, u nekoliko smo navrata u manjim skupinama obišli dio područja Općine Vrsar, prema planu sustavnog pregleda terena koji predviđa obilazak pet pojasa širine 1 km u smjeru sjever-jug. Teren se obilazi prilagođeno topografskoj situaciji raslinja, tako da se oranice pregledavaju sustavno u cjelosti hodajući usporedo u razmaku od 5 m, a makijom i šumom obrašteni dijelovi terena pregledavaju se ovisno o vidljivosti. Pri planiranju valja u obzir uzeti i vidljivost terena na otvorenim površinama, tako da se sustavni obilazak vrši ovisono o ritmu poljoprivrednih kultura i rada na zemlji, te se cijelo područje ne može u jednom zahvatu pregledati. Stoga smo u jesen pregledavali uglavnom vinograde i one oranice koje nisu bile pod kulturom i travom, a zimi druge oranice i maslinike. O rekognosciranju i rezultatima dobivenim na do sad pregledanim dijelovima sačinit će se poseban izvještaj.
Prvi dio rekognosciranja Općine Vrsar obavili smo za trajanja istraživačkih radova na lokalitetu Monte Ricco:
• 1. 10. 2015. – obilazak južnog dijela vinograda na položaju Faragude.
• 2. 10. 2015. – obilazak područja La villa.
• 8. 10. 2015. – Gradina kod Montižane, Bralići, oranice kod Gradine, Gradinica.
• 9. 10. 2015. – Mukaba, Bolpinovi vrhovi, dio Santa Saba, kota 89 kod aerodroma
ZAKLJUČAK I VALORIZACIJA NALAZIŠTA
Dok je cilj istraživačkih radova na lokalitetu Monte Ricco u listopadu i studenom 2014. godine bio je očistiti lokalitet od raslinja, kako bi se izradio podroban geodetski snimak područja za koje se pretpostavlja da skriva ostatke prapovijesne gradine i rimskodobnog naselja, te učiniti jednu probnu sondu radi preliminarnog razumijevanja stratigrafske situacije, stanja arheoloških slojeva i njihovog karaktera, u 2015. godini sondiranje je prošireno i na područje 20-am južnije od cisterne, a obavljeno je i rekognosciranje dijela Općine Vrsar.
Podaci poznati iz literature i arhivskih izvora potvrđeni su 2014. utoliko što se i danas na površini cijelog područja uzvisine Monte Ricco na površini nalaze ulomci keramike, a kamene gomile (gromače) nepobitno potvrđuju postojanje ruševina, iako su neke gomile mogle nastati i iskopom materijala za gradnje suvremene vodospreme 1963-1964. godine.
Čišćenjem cijelog područja već se 2014. jasno ocrtao gradinski oblik terena u južnom dijelu očišćenog područja, koje nije bilo zahvaćeno radovima 1963-1964. godine. Naziru se obrisi barem dviju zaobljenih gradinskih terasa, vjerojatno s kamenim suhozidnim bedemima između njih.
U sondi I, pored jugoistočnog ugla cisterne, pronađeno je jako mnogo prapovijesne keramike, a nešto ranorimske, te sve ukazuje da su arheološki slojevi gradinskog naselja na vrhu brežuljka bili poremećeni već kod iskopa za gradnju temelja rimskodobne cisterne.
U sondi II za sada su istraženi gornji arheološki slojevi s uglavnom rimskom i nešto prapovijesne keramike, a potvrđeno je prostiranje barem dvaju zidova čiji se smjerovi pružanja poklapaju s rimskom cisterno, iako su od nje udaljeni 20-25 m.
U sondi III pronađeno je očekivano mnogo kamena urušenog svoda cisterne, oečkivano mnog ulomaka antičke građevinske keramike i ulomaka amfora, ali nije jasno zašto cisterna nema građeno dno, podnicu koja bi trebala biti od čvrstog hidrauličnog morta. Umjesto toga, dno cisterne u istraženom dijelu čini matična stijena, koja po svojoj prirodi nije vodonepropusna.
Tijekom rekognosciranja dijela područja Općine Vrsar potvrđeni su neki lokaliteti koji su bili poznati iz starije literature i arhivskih podataka, a pronađeni su i neki novi elementi za topografiju pregledanih područja. Rekognosciranje će se, kao i arheološko istraživanje na Monte Riccu, nastaviti tijekom 2016.